Fra Mirko Majdandžić: Sve smo okitili, a Stvoritelja izbacili

Govorilo se i o tome koliko nam u vremenu blagdana znači drugi i drugačiji, kako živjeti zajedništvo i bratsku ljubav, te da li je u duhovnosti moguće pronaći spas.

O miru, dobroti, trajnim vrijednostima i zajedničkom životu u zemlji bogatoj različitostima večeras u Pressingu govore ljudi koji dopiru do srca ljudi: Izet efendija Čamdžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići, đakon Branislav Rajković, sveštenik Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, fra Mirko Majdandžić, fratar Bosne Srebrene i župnik Župe Brestovsko, te Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva La Benevolencija.

U razgovoru je otvoreno i pitanje oprosta, koliko su ljudi iskreni kada se govori o potrebi da se oprašta drugima, posebno u zemlji obilježenoj ratnim stradanjima.

Đakon Branislav Rajković istakao je da je zlo univerzalni neprijatelj svih ljudi.

"Zlo i neprijatelj svih nas su grijeh, đavo i zlo. Nadam se da sam uspio, i da iznova uspijevam, da izvučem svoj odnos čak i prema neprijateljima u ljudskom obličju. Da imam na umu da je to zlo nešto u šta su oni upali, ali u šta možemo upasti i mi. To, naravno, ne znači da smo lišeni odgovornosti i da možemo prepisivati kako je đavo kriv za sve naše grijehe. Naprotiv, to nas ne lišava odgovornosti", rekao je Rajković.

Vjernici ili „religiozni ateisti“?

Govoreći o podacima prema kojima se ogromna većina stanovnika Bosne i Hercegovine izjašnjava kao vjernici, otvoreno je pitanje koliko je ta vjera istinski življena u svakodnevici.

Izet efendija Čamdžić podsjetio je na riječi sociologa Esada Bajtala.

"Esad Bajtal je upotrijebio konstrukciju ‘religiozni ateisti’. Činjenica je da se 90 posto ljudi izjašnjava vjernicima, dok se oko 60 posto smatra praktičnim vjernicima. U svim vjerskim zajednicama vjera je postala festival, estrada. Pogledajte ove blagdane. Ja sam hutbu za petak naslovio: ‘Šta je blagdan ako osvijetli samo ulicu?’ Šta će se desiti nakon svih ovih silnih lampica?", zapitao je Čamdžić.

Dodao je da je vjera postala prenapadna u javnosti, dok joj suština izostaje.

"Previše je vjere u javnosti, a u suštini vjera je prije svega unutarnja. Muhammed, a.s., kaže: ‘Kloni se zabranjenog i bit ćeš najbogobojazniji čovjek.’ Ta borba sa sobom je najteža borba. Čovjek je neprekidno poprište borbe između dobra i zla", naglasio je.

Istakao je i odgovornost vjerskih institucija.

"Vjerske institucije su tu da pomognu ljudima i osnaže ih da se suprotstave šejtanu. Šejtan nema slobodan dan, on je neprekidno u poslu. Zadaća vjerskih zajednica je, prije svega, da odgajaju ljude. Mi domovini ne možemo pokloniti ništa važnije od odgojenog čovjeka. Nema tih miliona koje se neće potrošiti. Najbolje što mogu pokloniti je sebe odgojenog, sebe kojeg država neće liječiti od ovisnosti, od ovisnosti o kocki, već čovjeka koji će svakodnevno načinom svog života doprinositi svojoj zemlji. Moguće je živjeti sretno, ali moramo imati nešto duboko u sebi", rekao je Čamdžić.

Duhovnost kao odgovor na zlo

Vladimir Andrle podsjetio je da su svete knjige namijenjene primjeni u životu.

"Ne smijemo zaboraviti da su sve svete knjige napisane kako bismo ono što u njima piše primjenjivali. Da imamo više duhovnosti, tog šejtana i đavla bismo mogli ‘uhvatiti za vrat’. Zlo je u glavi. Način na koji ćemo postupiti prema tom zlu je stvar duhovnosti. Duhovnost je stvar odgoja i empatije", rekao je Andrle.

Vjera kao gluma i prazni blagdani

Fra Mirko Majdandžić istakao je da statistika ne mora značiti i istinsku vjeru.

"Po statistikama smo vjernička zemlja. Čovjek vjernik ne radi samo svojom snagom, nego se uzda i u Božiju. Međutim, mi smo često glumci vjere. Ako glumim vjeru, onda je to zlo. Odglumim drugim ljudima da sam dobar, da vjerujem u Boga, a u praksi to ne primjenjujem", rekao je.

Dodao je da su sukobi najčešći upravo među najbližima.

"Braća se najčešće i posvađaju. S Kinezom se neću posvađati, ali s bratom ili sestrom hoću. S komšijom ću se posvađati. To je ta vjera na izgled", rekao je fra Mirko.

Govoreći o blagdanima, upozorio je na gubitak suštine.

"U ovo vrijeme ‘proslava’ mi smo od blagdana napravili praznike. Napravili smo nešto prazno. Važno je samo da je okićeno i da se slavi. Podlegli smo konzumerizmu, a sadržaj smo izbacili. Problem Zapada i Evrope je što se sve okitilo, a nema Isusa, nema Boga. Stvoritelja smo izbacili", zaključio je Majdandžić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad